Studentski centar svoj je kultni status zadobio upravo kulturnim projektima. Od samih začetaka, SC je nositelj urbane, alternativne i eksperimentalne zagrebačke scene.

Studentski centar šezdesetih i sedamdesetih godina postao je izuzetno značajan kulturni pogon, ne samo za studente, već za čitavu kulturnu, umjetničku i urbanu scenu Zagreba i Hrvatske. U sklopu SC-a u tom su razdoblju pod vodstvom vodećih kulturnjaka pokrenuti i Teatar &TD (Vjeran Zuppa, dizajn Mihalo Arsovski), Galerija SC (Želimir Koščević, Vladimir Gudac), Muzički salon (Nikša Gligo), MM centar (Ivan Ladislav Galeta), Kino SC, itd. SC je bio i domaćin značajnih manifestacija poput Festivala animiranog filma i Muzičkog bijenala, a svoju osnovu u publici, prostoru i infrastrukturi u SC-u su imali i Studentsko eksperimentalno kazalište (SEK), Polet, Studentski list, Gordogan, Kugla glumište, Omladinski radio 101...
Klub SC, tada koncertni prostor, bio je mjesto nastanka hrvatske novovalne scene.
Posljednjih godina SC se polako revitalizirao, Program kulture pokrenuo je mnoge nove inicijative. Započela je suradnja s Danima hrvatskog filma, Filmskim centrom, Prvim međunarodnim festivalom debitantskog filma, Alternativnom filmskom akademijom, Zagreb film festivalom itd.

Danas se koncepcija kulture u SC -a formulira i nominalno i suštinski u Kulturu promjene, slijedeći tako samu bit Studentskog centra kao kulturnog i društvenog središta studenata kojeg karakteriziraju smjene generacija i njihovih interesa.

Kino SC

KINO SC JUČER
U velikoj obitelji Sveučilišta u Zagrebu - a nakon osnivanja Studentskog centra, prva utemeljna kulturna djelatnost bila je kinoprikazivanje u, tada u najmu, preuređenom paviljonu nekadašnjeg Zagrebačkog zbora, odnosno već tada Zagrebačkog velesajma.
Kino SC, već tada tako nazvano, s redovnim radom započelo je 1959. godine. Tijekom te duge povijesti bilo je nezaboravnih filmova i filmskih premijera, najboljih filmova, najduže prikazivanje filmova (Moje pjesme, moji snovi - 100 dana!), najposjećenijih i najzapamćenijih kino matineja (prvo interaktivno kino - gitare, navijanja, komentari i sl. aktivni doprinosi filmskom djelu), prve gitarijade, velika svjetska glazbena imena, Zagrebački festival (danas Zagrebfest), antologijski rock koncerti, čuvene tribine - studentski politički i ini skupovi... Neizostavno je spomenuti i nekoliko velikih manifestacija - Svjetski festival animiranog filma i Dani hrvatskog filma.
Tijekom zadnjih šest godina, u potrazi za najkompletnijim informacijama na putu do akademskog statusa kroz smotre Sveučilišta u Zagrebu održane i u prostoru Kina SC prošlo je više od 100 000 bivših srednjoškolaca, danas brucoša ili već starijih studenata i diplomanata.

KINO SC DANAS
Uz redovne filmske projekcije u kinu SC radi se na revitalizaciji koncertne djelatnosti kroz programe visoke kulturološke vrijednosti, događaju se plesne smotre i susreti, savjetovanja, seminari, modne revije, izložbe, poneke svjetske rock i sl. atrakcije (The Stranglers...).

Osnovni podaci o dvorani
Kapacitet: 1038 sjedala
Ozvučene: Dobly digital, SDDS (Sony)
Reprodukcija zvuka: kazete, CD, mini CD, mikrofoni
Projekcije: 35mm, 16mm
Video projekcije: LCD projektor
Moguće dimenzije video projekcije: 5,5 x 7,3 m
Reprodukcija videa: Beta, VHS
Kino ekran: 5,5 x 12,5 m
Pozornica: 8 x 14 m
Visina portala: 5,8 m
Visina pozornice: 1,1 m

Galerija SC
Galerija Studentskog centra osnovana je 1962. g. Sedamdesetih godina voditelj Željko Koščević u Galeriji predstavlja konceptualnu umjetnost i najistaknutije svjetske dizajnere poput Bruna Munarija, Josefa Muellera Brockmana, Wima Crouwela i dr. U tom razdoblju Galerija SC promovira neke od najboljih hrvatskih konceptualnih umjetnika, kao što su Goran Trbuljak i Boris Bučan, čiji plakati postavljaju vizualni identitet Studenskog centra.

Galerija je programski orijentirana izlagačima i publici uglavnom mlade i srednje generacije. Mnogi priznati mladi umjetnici ovdje su započeli karijeru samostalnim predstavljanjem javnosti, kao što su Marijan Crtalić, Toni Meštrović, Iva Matija Bitanga, Kata Mijatović i dr. Izložbe uključuju slike, skulpture, grafike, kolaže, assemblage, objekte, ambijente, instalacije, događanja, performanse, multimedijalne projekte itd.

Kao svojevrsna nadopuna programa Galerije SC, 2000. godine osnovana je Galerija Primjenjenih umjetnosti. Galerija PU je prostor za prezentaciju djela fotografa, strip crtača, ilustratora, dizajnera i modnih kreatora. Nalazi se u preuređenom predvorju Kina SC. U Galeriji PU održavali su se Međunarodni festival stripa, Salon mladih, završne izložbe Tekstilno tehnološkog fakulteta i Fakulteta za dizajn.

Program Galerije SC u 2004. i 2005. uz redovno izlaganje radova koje je Vijeće Galerije SC-a selektiralo, obogaćen je glazbenom ponudom,koncertima.

Klub SC
Klub SC svoj je kultni status stekao osamdesetih i početkom devedesetih pod kolokvijalnim nazivom "Disco". Klub je tada bio koncertni prostor u kojem je nastala i iz kojeg se razvila novovalna scena. Tu su svoje legendarne koncerte održali Azra, Film i drugi. Početkom devedesetih Klub je, uz tada već aktivnu dvoranu Pauk, promovirao mlađu scenu - Idijote, Majke, Hladno pivo i dr.

U prostoru Kluba SC nalazi se cyber caffe u kojem se studenti uz predočenje X-ice mogu besplatno služiti računalima i internetom.

tehničke pojedinosti
projekcijska kabina: S8 mm, 16 mm, 35 mm filmsko prikazivanje video emitiranje: VHS, S - VHS, U - matic / low bend, BETA, DVD.

MM Centar
MM centar utemeljen je 1976. godine u svrhu "promicanja avangardnog, eksperimentalnog filma i umjetničke televizije, višemedijskih umjetničkih prezentacija". MM Centar SC-a je tijekom 80-ih godina provodio akcije pod nazivom "intervencije u svakodnevna zbivanja", kojima se željelo potaknuti na promišljanje o okolini obitavanja.

Između ostalih: Foto - natječaj na temu napuštenih motornih vozila na području grada - naglašavanje ekološke destabilizacije. Akcija sklanjanja "Zaboravljene lokomotive" avangardnom kazališnom izvedbom grupe "Kugla-glumišta" kao ukazivanje na problematičnost urbanih cjelina. Akcija "Kino za balkone" u Novom Zagrebu, mogućnost proširenih djelatnosti karakterističnih javnih objekata (neobične projekcije filmova te višemedijske prezentacija u umjetničkom paviljonu na Zrinjevcu znanom do tada po koncertima limene glazbe), ispunjenje vremena trenutnih gradskih stanovnika (neobične projekcije filmova u čekaonici II. razreda na Glavnom kolodvoru, pod nazivom "Vlak na filmu", korištenje javnih gradskih prostora u umjetničke svrhe (ispisivanje zaštitnog znaka MM-na glavnom gradskom trgu, intervencije na plakatnim prostorima s plakatima ogromnih dimenzija - s vremenskim i prostornim asinhronitetima i dislokacijama, reakcije umjetnika unutar izloga prodavaonica i podvožnjaka) i sl.

Akcije postaju zaštitni znak djelatnosti MM Centra SC-a ravnopravno s unutarnjim prezentacijma te distribucijom programa i povezanošću s ostalim kulturnim središtima u državi, te europskim i svjetskim centrima za modernu umjetnost, zahvaljujući, prije svega, inozemnim kulturnim institucijama te njihovim individualnim predstavnicima stacioniranima u Zagrebu, domaćim stručnim suradnicima i prijateljima.

Teatar &TD

Otvorenost &TD-a bila je otvorenost vremena koje se još nije bilo definiralo, Teatar &TD nije pripadao gotovo ni po čemu zagrebačkom kazališnom životu, s njim je nastajala naša kultura." (Vjeran Zuppa)

Postoje različite interpretacije početka rada &TD-a, povijesti hrvatskog kazališta navode godinu 1966, dok se sami sudionici odlučuju za 1964. i predstavu Budilnik Vladimira Bulatovića Viba, igranu u razdoblju kada je kazalište još nosilo naziv Komorna pozornica. Repertoar novog kazališta pod jakim je utjecajem anglo-saksonske i američke književnosti, kao i egzistencijalizma. Teatar &TD nastaje u atmosferi proboja avangarde na socijalističku scenu, kao nužna reakcija na akademizam. &TD promovira novu generaciju dramatičara predvođenu Antunom Šoljanom, Ivom Brešanom i Slobodanom Novakom. Nastaju hit predstave poput Šoljanovih drama Brdo, 1967, Galilejevo uzašašće, 1967, Dioklecijanove palače, 1969, Brešanove Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja općine Blatuša, 1971; Novakova Mirisa, zlato, tamjana 1974.

Obilježje alternativnog i eksperimentalnog teatra &TD-u daje Studentsko eksperimentalno kazalište (SEK). SEK se javlja kao pobuna protiv "literarnog teatra" ili "teatra riječi", inspirirano djelima Antonina Artauda, epskog teatra, američkog happeninga i Living Theater-a.